Pojam "živog crteža" gledatelj često definira intuitivno, na razini emocionalne percepcije: on jednostavno vidi da na slici nešto nije u redu. Umjetnik, s druge strane, mora detaljnije i racionalnije analizirati svoj rad. Potrebno je istaknuti glavne parametre crteža, čija razrada čini crtež živim.
Upute
Korak 1
Glavna značajka realističnog crteža je prividni volumen. Napokon, čak i uz sličnost vanjskih značajki, objekt neće izgledati živ ako je ravan. U grafičkim i slikarskim radovima učinak predmeta prenosi se na različite načine. Ako crtate olovkama, obratite pažnju na sjenčanje. Nanesite poteze kako biste odgovarali obliku predmeta. Tamo gdje je ravna, napravite ravne paralelne linije; u zaobljenim područjima potez treba poprimiti oblik luka. Nakon što ste zasjenili dva susjedna područja različitih oblika, potrebno ih je kombinirati sa slojem novih linija tako da objekt izgleda čvrsto. Nacrtajte linije pod kutom od 30-45 stupnjeva u odnosu na prethodne slojeve. Također su potrebni potezi pod kutom na objektu čiji se oblik ne mijenja na cijelom njegovom području. Kada dajete volumen objektu, pripazite na gustoću preklapanja linija i njihovu debljinu - ti bi parametri trebali odgovarati teksturi površine.
Korak 2
Na slikovitim crtežima učinak volumena postiže se radom s bojom i njezinom zasićenošću. Kada crtate iz života, odaberite što precizniju nijansu za svaki fragment.
3. korak
Pri stvaranju volumena nemoguće je učiniti bez sjena. Po položaju se dijele na vlastite i padajuće. Vlastite sjene tvore krivulje i izbočine samog predmeta. Te se sjene nalaze isključivo na samom objektu. Kad slikate ili sjenčate, prepoznajte područja koja su potpuno zasjenjena, djelomično zasjenjena ili osvijetljena. Ispravno postavljanje svjetla na crtežu ostavit će kod gledatelja dojam da je slika potpuno autentična.
4. korak
Drop sjene su one koje objekt baca na ravninu na kojoj stoji i na susjedne objekte. Pažljivo pregledajte sjene - trebate točno ponoviti njihov oblik i stupanj zasićenja, koji se povećava kako se približavate objektu.
Korak 5
Ako slika prikazuje nekoliko predmeta različitih boja, slika će postati živa tek kad naznačite utjecaj različitih boja jedna na drugu. Takozvani refleksi postat će vam uočljivi ako analizirate promjenu nijanse na različitim dijelovima predmeta. Na primjer, na boku žute vaze koja stoji uz plavu, nalazit će se refleks hladne plavkasto-zelene nijanse.
Korak 6
Navedene metode oživljavanja slike funkcionirat će samo ako je pravilno konstruirana. Stoga, prije prikazivanja predmeta, proučite njegovu strukturu (ili anatomiju) i zakone perspektive.
