Moskovski planetarij, jedan od najvećih na svijetu, prvi je put počeo s radom u studenom 1929. godine. Izgrađena je u središtu Moskve u blizini ulice Sadovo-Kudrinskaya i zoološkog vrta. Planetarij je imao važnu ulogu u popularizaciji astronomije i promicanju znanstvenih stavova o podrijetlu i strukturi Svemira među građanima SSSR-a.
1977. godine Moskovski planetarij je rekonstruiran i u njega je ugrađen najmoderniji softverski upravljani aparat, proizveden od poznate tvrtke Carl Zeiss Jena. A 1990. s njim je otvorena nacionalna zvjezdarnica.
Nažalost, ni period koji je u rusku povijest ušao pod nazivom "Ludi 90-i" nije prošao pored planetarija. Godine 1994. zatvoren je, izdržao je dugu seriju promjena oblika vlasništva, tužbi i ponovno počeo s radom tek 12. lipnja 2011. 17 godina planetarij nije ljude uveo u astronomiju, nije provodio znanstveni i obrazovni rad. Jedina utjeha u ovoj tužnoj priči: nakon što je postala vlasništvo moskovskog odjela za imovinu, ipak je izvedena ozbiljna, davno zakazana obnova.
Trenutno se na donjoj podzemnoj razini planetarija nalazi mala zvjezdasta dvorana (jedina u Rusiji opremljena kupolastim zaslonom, dinamičnim stolicama i stereo projekcijom), muzej Lunarium, u kojem možete pogledati eksponate povezane s astronomijom i fizikom, kao i 4D kino … Na prvoj razini nalazi se dio muzeja Lunarium, u kojem su izloženi eksponati koji govore o povijesti istraživanja svemira, kao i muzej Urania, nazvan po starogrčkoj muzi, zaštitnici astronomije i matematike. U ovom muzeju posjetitelji mogu naučiti o povijesti planetarija, počevši od njegovog dizajna 1920-ih.
Na drugoj razini posjetitelji će pronaći astronomsku promatračku platformu "Sky Park", na kojoj su predstavljeni drevni astronomski instrumenti, a nalazi se i zvjezdarnica s dva prilično velika teleskopa: refraktor s promjerom objektiva leće od 30 centimetara; i reflektor s promjerom glavnog zrcala od 40 centimetara. Ovisno o sezoni, vremenu i stanju atmosfere, posjetiteljima se nudi drugačiji program promatranja. Iako moram iskreno reći da u uvjetima najjačeg moskovskog osvjetljenja, objekti dubokog svemira (maglice, galaksije, zvjezdane nakupine) ne izgledaju baš impresivno ni u tako moćnim instrumentima.
Na trećoj razini nalazi se velika zvjezdasta dvorana čija je kupola promjera 25 metara najveća u Europi. Uz pomoć najmodernijeg svjetlovodnog projektora zvjezdanog neba, posjetitelj može vidjeti do 9 tisuća zvijezda na kupoli!
