Gledati u nebo ne samo golim okom, već kroz pravi teleskop, mnogi imaju želju. No, ne dođu svi do točke da kupuju skupu opremu. Da biste kupili teleskop i ne biste se razočarali na noćnom nebu, bez trošenja dodatnog novca, morate shvatiti što su teleskopi i u čemu se razlikuju.
Pri odabiru teleskopa obratite pažnju na tip teleskopa (refraktor, reflektor, katadioptrični), nosač (alt-azimut, ekvatorijalno, automatsko nišanjenje (kompjuterizirano), Dobson), promjer leće i žarišna duljina. A sada o svemu tome jednostavnim i razumljivim riječima.
Refrakteri (leća) i reflektori (zrcalo) ne razlikuju se puno u cijeni, ali imaju niz razlika. Prikladno je promatrati i zemaljske i svemirske objekte u refraktoru, a u reflektoru je slika okrenuta naopako, pa neće biti ugodno gledati zemaljske objekte. Također su reflektori slabiji od reflektora, pa im je potreban veći promjer. Još jedan nedostatak reflektora je taj što ne podnose konstantno kretanje loše, pa ih je zato potrebno povremeno prilagoditi (postaviti ogledalo) i očistiti. Ali reflektori također imaju dostojanstvo - za razliku od refraktora, oni nemaju kromatske aberacije (koje mi vidimo kao oreole u boji).
Katadioptrijski (leća-zrcalo) teleskopi imaju najveću žarišnu duljinu pri najmanjoj veličini, odnosno kompaktni su. U njima možete s jednakom udobnošću promatrati Mjesec, planete, sazviježđa, kao i maglice i galaksije. No, njegova će cijena već biti puno viša od reflektora i refraktora.
Sada o nosačima. Alt-azimut je najjednostavniji, ne zahtijeva nikakve posebne vještine, lagan je, jeftin i vrlo mobilan. Ali ima značajne nedostatke: na takvom nosaču možete promatrati objekte samo u zenitu (ne možete pratiti objekte u pokretu, samo ih ponovno prilagoditi i izložiti) i nije prilagođen za astrofotografiju.
Ekvatorijalni nosač je prikladniji: nakon ciljanja na objekt, možete ga voditi po putanji samo jednom ručkom, a na njemu je i lakše pronaći slabe predmete. A zbog prisutnosti protuutega, možete spojiti digitalni fotoaparat i fotografirati prostor. Ali takav nosač teži i košta više.
Kompjuterizirano (elektroničko, automatsko navođenje) - jednostavno za upotrebu (potrebno je samo početno poravnanje teleskopa), ima bazu s koje možete birati objekte, ima daljinski upravljač i mogućnost ažuriranja podataka iz baze podataka. Za rad s teleskopom na takvom nosaču nije potrebno znanje o zvjezdanom nebu, jer će ono pronaći i ciljati objekt koji ima u svojoj bazi podataka.
Dobson je podni nosač dizajniran za promatranje objekata izvan našeg Sunčevog sustava (galaksije, maglice). Stabilna je i masivna. Ali nećete moći vidjeti bliski prostor uz pomoć takvog nosača.
Pri odabiru teleskopa treba razmotriti još dvije stvari.
Maksimalno iskoristivo povećanje teleskopa izračunava se kao promjer leće pomnožen s dva. No, također treba uzeti u obzir da što je veći promjer leće, to će slika biti svjetlija i jasnija. Žarišna duljina utječe na povećanje i udobnost gledanja. Što je veća žarišna duljina, to će je biti prikladnije promatrati, jer će smanjenje fokusa okulara primjetno smanjiti vidno polje i udobnost.
